Darovitost je fenomen u čijoj osnovi stoje nadprosečne, izuzetne sposobnosti i osobine.

Neki pojedinci postižu trajno nadprosečna postgnuća u više područja ljudske delatnosti. To su pronalazači, naučnici, sportski rekorderi, stvaraoci, istraživači. Među njima ima i dece i odraslih. Darovitost se iskazuje preko novih kreatvnih proizvoda ili preko efikasnosti u nekom poslu. Ne postoji opšta, univerzalna, jedinstvena i jednoobrazna darovitost, da bi smo (po toj dimenziji) mogli da rangujemo sve ljude.Svi mi posedjemo mnogo različitih sposobnosti, ali su neke od njih razvijenije.

Darovito dete (pojam) nije dovoljno određen jer je moguće da u detinjstvu postoji samo potencijal za darovitost kome su da bi se razvio potrebni optimalni uslovi. Mnogi autori navode da su darovita deca još u ranom detinjstvu aktivnija i zainteresovanija za okolinu od ostale dece, a izuzetna sposobnost opažanja je jedan od prvih pokazatelja darovitosti. Darovita deca takođe vrlo rano progovaraju, imaju dobro pamćenje, vole da istražuju svet oko sebe da maniplišu predmetima iz svoje sredine. Brže od drugih logički rezonuju, brzo shvataju, primenjuju ono što su čuli i imaju vrlo razvijenu maštu. Kasnije u školi uče sa lakoćom, imaju dobro pamćenje, bogat rečnik, brzo uočavaju nove odnose, uživaju u rešavanju intelektualnih problema i često postavljaju pitanja. Aktivni su i radoznali, daju neuobičajne ideje i neobična rešenja problema, imaju mnogo znanja iz različitih oblasti, imaju širok krug interesovanja i hobija, vrlo dobri su u planiranju i organizovanju, umeju da sarađuju sa drugima. Za razliku od svojih vršnjaka češće se druže sa starijima od sebe. Među vršnjacima su popularni i često postaju vođe u igri i radu. Naravno, po organizacji ovih osobina darovita deca se međusobom razlikuju.

Identifikacija darovite dece

Često se misli da deca koja brzo i lako uče i postižu vredne rezultate u školi, svojim upornim nametanjem, da su i obdarena. Tako se neprimećuje veliki broj dece koja su darovita, ali su po prirodi mirna, povučena i nenametljiva. Danas u svetu postoje dosta pouzdane metode i instrumenti za identifikaciju i otkrivanje talentovane dece.Mnogi psihlozi smatraju da se intelektualne sposobosti razvijaju i posle 15-te godine života, mišljenja smo da je veoma značajno na vreme otkriti darovitu decu, po mogućnosti na početku školovanja ili na prelasku iz predškolskih ustanova u osnovnu školu. Ovo je veoma važno jer se smatra da 5-10% dece dokazuje svoju darovitost negde pri kraju srednjoškolskog uzrasta.

Rad sa talentovanom decom zahteva poseban pedagoški tretman, počevši od izbora gradiva ( sadržaja ) koji će predstavljati izazov odgovarajućoj darovitosti, pravilan izbor metoda, sredstava i oblika rada. Tako se pruža veća šansa u celovitom razvoju ličnosti učenika, njihovih intelektualnih, emocionalnih i socijalnih svojstava.

Mislm da je čudno, eto. Kako jednom detetu možeš reći da će dobiti Nobela, neka je to dete i inteligentno i sve ostalo, ali to ne možeš znati, možda nije baš toliko inteligentno, možda ne želi da dobije Nobela, a uostalom, čak i da jeste, zašto mu to reći? Bolje je ostaviti ga na miru , neka radi ono što mora, a onda će se jednog jutra probuditi i neko će mu reći jesi li čuo novost?, dobio si Nobelovu nagradu, mačka.( Alesandro Bariko, City)